Prijelazi služe da povežu dvije scene ili kadra, a da gledalac ne osjeti nagli “skok”
koji remeti tok priče. Najčešći i ujedno najvažniji prijelaz je običan rez (cut) – direktno
spajanje jednog kadra s drugim. Da bi rez bio glatak, montažeri koriste nekoliko tehnika.
Jedna od njih je rez na akciju (cut on action): to znači da se rez izvrši usred neke radnje u
kadru – npr. osoba zamahuje rukom u prvom kadru, a rez se dešava dok se pokret nastavlja u
drugom kadru iz druge perspektive. Oko gledaoca prati kontinuitet pokreta i gotovo ne
primijeti rezmaestra.ai. Ovo važi i za prelaz zvuka – tzv. J-cut ili L-cut (kada zvuk sljedeće
scene počne prije nego što slika reže, ili slika pređe dok zvuk prethodne još kratko traje)
također mogu učiniti prijelaz fluidnim.
Iskoristite B-roll: Ako montirate intervju ili bilo kakav sadržaj gdje postoji “skok” u snimku
(npr. želite izbaciti dijelove razgovora), ubacite pokrivne snimke (B-roll) preko tog reza.
Primjer, dok osoba priča, možete preći na snimak okolice, objekta ili ilustrativne scene koja
se pominje, pa se vratiti na osobu. Tako ste sakrili grubi rez u glavnom snimku i dobili
prirodniji tok.
Klasični prijelazi (efekti): Fade in/out – postepeno pojavljivanje ili nestajanje do crne (ili
bijele) – često se koristi na početku ili kraju videa, ili za označavanje veće vremenske
promjene. Dissolve (crossfade) – postepeno pretapanje jedne scene u drugu – sugerira
prolazak vremena ili povezivanje dviju scena koje su povezane u značenju. Bitno je ne
pretjerivati s fancy tranzicijama (poput wipe, slide, spin itd.) osim ako zaista stilski
opravdavaju – često početnici budu u iskušenju da koriste mnoge ugrađene efekte prijelaza,
ali profesionalna montaža u 90% slučajeva ostaje kod jednostavnih rezova, fadeova i
dissolveova. Hard-cut (oštri rez) je okosnica većine montaža, ali njegovu upotrebu
uglađujemo time što pazimo na ritam i kontinuitet.
Ritam i tempo: Gledajte da tempo videa bude usklađen s njegovim sadržajem. Ako video
ima brzu muziku ili energičnu radnju, prijelazi će također biti brži (kraći kadrovi, brži
rezovi). U takvim slučajevima, dobar trik je rezati “na beat” muzike – svaka 1/2/4 takta ili
prema udaru bubnja, što stvara osjećaj da video teče uz muziku. S druge strane, kod sporijih,
emotivnijih scena, zadržat ćete kadrove duže i prelaze učiniti manje učestalim.
Izbjegavanje skokova (jump-cuts): Jump-cut je nagli rez gdje se subjekt u kadru “preskoči”
u položaju ili dođe do dislokacije kontinuiteta (primjer: osoba stoji pa odjednom sjedi bez
prikazanog pokreta između). Jump-cut se ponekad koristi namjerno kao stilski efekat, ali
generalno za “glatku” montažu želimo ga izbjeći. Rješenje: ili koristite drugi ugao kamere
za drugi kadar (tako da promjena izgleda namjerno, a ne greškom), ili ubacite B-roll kao što
je ranije spomenuto.
Ukratko, najvažnije tehnike su: dobro tempirani rezovi na logičnim mjestima radnje ili
priče, upotreba pokrivnih snimaka za kontinuitet, i suzdržana upotreba suptilnih
tranzicijskih efekata. Gledalac će doživjeti prijelaze “glatkim” ako prate logiku priče ili ritam
sadržaja, tako da uvijek montirajte s mišlju kako onaj ko gleda percipira protok
scena